PETAK 23.10., CEKATE
Znamenita Witkacyjeva tragifarsa konačno u Zagrebu
U petak, 23. listopada s početkom u 20 sati pogledajte u Centru za kulturu Trešnjevka zagrebačku praizvedbu predstave "Majka", Stanisława Ignacyja Witkiewicza, u režiji Jasmina Novljakovića i izvedbi profesora i asistenata UAOS
Objavljeno: 20.10.2015. 7:54:34
Izvor: kritikaz.com
Autor: Kritikaz.com
Majka / UAOS

Stanisław Ignacy Witkiewicz (1885.-1939.) poznatiji pod pseudonimom Witkacy, poljski je književnik, slikar i filozof te jedan od najznačajnijih poljskih umjetnika 20. stoljeća.

U Krakovu je s prekidima studirao slikarstvo te boravio u Italiji, Beču, Münchenu i više puta u Parizu, gdje se upoznao s radovima fovista i kubista. Nakon samoubojstva zaručnice, 1914. godine, s prijateljem je otputovao u Australiju, a na vijest o izbijanju svjetskoga rata vratio se u Europu i pridružio ruskoj carskoj armiji. Na početku II. svjetskoga rata, nakon ulaska Crvene armije u Poljsku, počinio je samoubojstvo.

Kao slikar bio je blizak ekspresionizmu, dok je u književnost ušao autobiografskim romanom u duhu modernističke groteske "622 Bungova pada ili Demonska žena". Autor je više desetaka metafizičkih komedija "tragifarsi", od kojih su najpoznatije "Tumor Mozgowicz", "U maloj kuriji", "Vodena koka", "Luđak i opatica", "Šusteri" i "Majka" iz 1924. godine.

Središnji lik "Majke" jedna je od grotesknih dramskih transformacija samog Witkacyja: Leon Ugorowski, produkt čudnovatog spoja deklasirane aristokracije i razbojničkog društvenog elementa. Svoj društveni status Leon pokušava steći teorijama o nužnosti zaustavljanja neumitnog povijesnog procesa uniformizacije i omasovljenja. S druge strane taj "teoretičar" i "prorok" infantilno je ovisan o majci koja ga uzdržava, zarađujući pletenjem, pri čemu polagano gubi vid.


"Majka" u izvedbi Teatra Malabar Hotel

Kada majka oslijepi, Leon otkriva svoju drugu stranu - postaje špijun i svodnik te vodi život narkomana sumnjiva morala, svoju mladu ženu pretvorivši u prostitutku. Nakon lude kokainske orgije, tijekom koje majka umire zbog predoziranja, Leon se nađe u zatvorenoj mračnoj ćeliji bez prozora na čijem središtu stoji postament s majčinim truplom. Nepoznata mlada žena koja pristiže pokazuje se njegovom majkom od prije trideset godina, iz vremena prije njegova rođenja. Na taj način Leon susreće sebe kao embrija u majčinu krilu. 

Dramu "Majka" adaptirao je i režirao Jasmin Novljaković, a igraju profesori i asistenti Umjetničke akademije u Osijeku Tatjana Bertok-Zupković, Katica Šubarić, Selena Andrić, Katarina Arbanas, Tamara Kučinović, Ivan Ćaćić, Hrvoje Seršić, Nenad Pavlović, Domagoj Mrkonjić i Goran Vučko. Kostimografiju potpisuje Zdenka Lacina, a scenografiju Davor Molnar.

Pokrovitelj predstave je Veleposlanstvo Republike Poljske, a suradnici u projektu su Poljsko kulturno društvo Mikolaj Kopernik iz Zagreba i HNK Osijek.

Zagrebačka premijera održat će se u sklopu Malićevih dana u petak 23. listopada s početkom u 20 sati u Centru za kulturu Trešnjevka

Najnovije:
LUTKARSKO SJEĆANJE NA TAHIRA MUJIČIĆA (1947.-2026.)
Tahirov savršen recept za osvajanje publika
Tahir Mujičić nikad nije išao za vlastitim mitologizacijama u sutra, već mu je najvažnije bilo nasmijati, zabaviti i začuditi sad i ovdje one do kojih mu je najviše stalo – publike. U najzanimljivijem lutkarskom projektu – LEC-u MManipuli – to je postigao preplevši na izuzetno zanimljiv način pučkost i tradiciju sa svježim i provokativnim sadržajem, idejama i konceptom
LGM, "TRANSPORT: TOVOR" I LGL, "TRANSPORT: ODHOD"
Kazališni inovator Tin Grabnar
'Transport' je projekt koji fascinira idejom i njezinom realizacijom, a uz suvremenu izvedbeno tehnologijsku formu, važna mu je i aktualna tema kojom nas upozorava i potiče na empatiju i razmišljanje, ako ne i na aktivnije djelovanje
30. SUSRET LUTKARA I LUTKARSKIH KAZALIŠTA HRVATSKE – SLUK, 2. DO 6. LIPNJA 2025., OSIJEK
Tanka, pretanka jubilarka i krajnje vrijeme za dubinske promjene
Rezimiramo li poetiku 30. susreta lutkara i lutkarskih kazališta Hrvatske, možemo zaključiti da nam je lutkarstvo zastarjelo, umorno i neinventivno, još uvijek duboko uronjeno u tekst. Krajnje je vrijeme da zasučemo rukave i primimo se posla, da se trgnemo i probudimo iz sad već predugog sna
O LUTKARSKOJ DRAMATURGIJI
'Mišek Julijan' u raljama dramaturgije
'Mišek Julijan' Lutkarskog gledališča Ljubljana jedan je od dobrih primjera prakse i putokaz u kojem bismo smjeru trebali ići kad razmišljamo o ozbiljnijim dramaturškim iskoracima u lutkarskom kazalištu