TRAVANJSKI "HOMO THEATRALIS"
Brehtijanski teatar i tijelo otpora u zagrljaju lutkarstva
U bogatom travanjskom Homo theatralisu uživjajte u zoom predavanjima Igora Tretinjaka, Maje Verdonik, Igora Ružića, Nataše Govedić, Ljubice Anđelković i Zdenke Đerđ
Objavljeno: 4.2.2022 12:47:35 PM
Izvor: kritikaz.com
Autor: I. T.
AUK, "Smrt ili o životu" / Kristijan Cimer

 

Travanjski Homo theatralis u organizaciji Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa otvaraju i zatvaraju predavanja posvećena lutkarstvu, odvjetku kazališta koji posljednjih desetljeća dobiva pozornost kao umjetnički izraz neograničenih mogućnosti.  

Igor Tretinjak komparativno će se osvrnuti na suvremene tendencije u slovenskom, škotskom i hrvatskom lutkarstvu te predstaviti europski projekt Kritička platforma suvremenog lutkarstva EU. Riječku scenu i mijene Gradskog kazališta lutaka Rijeka približit će nam Maja Verdonik analizirajući lutkarska uprizorenja Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić, a u fokusu predavanja Zdenke Đerđ lutkarske su redateljske poetike u hrvatskim kazalištima.

Igor Ružić i Nataša Govedić okreću se brehtijanskim metodologijama u suvremenim inscenacijama i to na primjerima režija Zlatka Pakovića i Olivera Frljića, a oboje predavača kritički sagledavaju i kulturne politike, s naglaskom na problematici neovisne kulture, njezinu statusu, važnosti i potrebama, te problematici osmišljavanja repertoara, odnosno njihovoj arbitrarnosti u slučaju hrvatskih repertoarnih kazališta.

Iz predavanja Ljubice Anđelković doznat ćemo više o izvedbama tijela otpora u hrvatskoj umjetnosti performansa, oprimjereno umjetničkim gestama autodestruktivnog body arta. Motivacijskim pomakom s estetskoga na etičko, tijela otpora ujedno načinju pitanje primijenjena performansa.

Raspored u travnju

Ponedjeljak, 4. travnja u 18 sati
Igor Tretinjak: Suvremeno lutkarstvo u Hrvatskoj i Europi

Suvremeni lutkarski izraz trebao bi biti ključan za razvoj lutkarske umjetnosti, no još uvijek nije u dovoljnoj mjeri prepoznat te u većini izvedbenih sredina predstavlja rubni sloj lutkarstva. U pokušaju dodatne afirmacije, predavanje će mu pristupiti teorijski i povijesno. U teorijskom aspektu ponudit će se prva definicija suvremenog lutkarstva u Hrvatskoj, dok će se povijesni usmjeriti prema trima lutkarskim prostorima – slovenskom, kao prostoru velikih istraživanja, škotskom kao predstavniku anglosaksonskog poimanja lutkarstva i hrvatskom kao referentnoj točki. U predavanju će biti riječi i o projektu Kreativne Europe Kritička platforma suvremenog lutkarstva EU u sklopu kojeg su provedena istraživanja suvremenog lutkarstva u izabranim sredinama te će se najaviti knjiga Kritika suvremenog lutkarstva i suvremena kritika lutkarstva kao rezultat tog istraživanja.
https://us02web.zoom.us/j/81586989921?pwd=dDlWUjczekFWRlRSSHBFUkZZdEt1UT09
Meeting ID: 815 8698 9921
Passcode: 734505

Srijeda, 6. travnja u 18 sati
Maja Verdonik: „Priče iz davnine“ Ivane Brlić-Mažuranić na pozornici Gradskog kazališta lutaka Rijeka (od 1965. do 2005)

Izlaganjem će se nastojati odgovoriti na pitanje jesu li Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić kao književni predlošci prikladne za lutkarski scenski izraz? Analiziraju se teorijske interpretacije Priča iz davnine više autora, a uočena obilježja promatraju s književnoznanstvenog te s polazišta teorije lutkarstva. Zaključci se povezuju analizom lutkarskih uprizorenja triju priča izvedenih na sceni Gradskog kazališta lutaka Rijeka od 1965. do 2005. godine i to: Šuma Striborova (1965, 2005), Ribar Palunko i njegova žena (1965) i Sunce djever i Neva Nevičica (1983).
https://us02web.zoom.us/j/87595127986?pwd=Y0ZlSTZtNCtGSXR6UnhwUzFkZ1lDUT09
Meeting ID: 875 9512 7986
Passcode: 787438

Ponedjeljak, 11. travnja 2022. u 18 sati
Igor Ružić: Nezavisna kultura u RH: opis, opseg, financiranje i perspektive

Iako je u upotrebi već nekoliko desetljeća, termin „nezavisna kultura“ i dalje je u javnoj percepciji nejasan, u nekim slučajevima čak i suspektan, što samo ponavlja situacije nerazumijevanja i, svjesnog ili nesvjesnog te namjernog ili nenamjernog, diskriminirajućeg odnosa prema akterima i organizacijama u tom polju. Unatoč većinom nominalnim naporima, ali i ponekim konkretnim pomacima, status nezavisne kulture u bitnome se nije promijenio u protekla dva desetljeća. Stoga je, nažalost, potrebno (ponovno) govoriti o statusu nezavisne kulture, njezinoj važnosti i potrebama, nedosljednostima u provedbi kulturnih politika te mapi aktera, resursa i potreba tog naizgled fragilna, ali vjerodostojno i potvrđeno izdržljiva segmenta domaće kulturne scene.
https://us02web.zoom.us/j/83683807722?pwd=bmFxT2lEL3FxcU1ScWlSZDR4cVh0Zz09
Meeting ID: 836 8380 7722
Passcode: 503416

Srijeda, 13. travnja 2022. u 18 sati
Igor Ružić: Spojiti „nespojivo“: Brecht i religija u opusu Zlatka Pakovića

Između obrade fenomena i običnog portreta umjetnika i njegova rada, ova epizoda Homo theatralisa bavit će se redateljskim i autorskim radom Zlatka Pakovića. Ovaj svestrani beogradski umjetnik ipak je prije svega kazalištarac, koji pozornicu vidi ne kao cijeli svijet ili tek dio svijeta nego kao njegovo lječilište. U postizanju tog cilja ne bira sredstva, ali ključne su mu ipak dvije sistemske zvijezde-vodilje: poučci Bertolta Brechta i religija. Zato u svojim predstavama Paković prepleće osuvremenjenu, do krajnjih granica izvedbenosti protegnutu epskost, ali i proceduralnost i procesualnost religije, ne zanemarujući njezinu filozofsku temeljenost. Rezultat su predstave u kojima etika rezultira estetikom, iako se čini da je obrnuto.
https://us02web.zoom.us/j/81531363929?pwd=R2RlRW5DSEduQWp6N25lSGFCNEVpdz09
Meeting ID: 815 3136 3929
Passcode: 850545

Srijeda, 20. travnja u 12 sati
Nataša Govedić: Brecht u 21. stoljeću: Frljićev pristup „Karamazovima“

Iako se mnogi domaći umjetnici pozivaju na Brechta (primjerice, Zlatko Paković, Borut Šeparović, Branko Brezovec), pitanje je koliko je faktične brehtijanske metodologije zbilja ugrađeno u predstave koje nasljeduju dijalektiku u teatru. Kao primjer dosljedne i promišljene brehtijanske prakse navodi se recentna Frljićeva režija Braće Karamazovih u Zagrebačkom kazalištu mladih. U razgovoru o vitalitetu brehtijanske metodologije sudjeluje i sam redatelj.
https://us02web.zoom.us/j/89354229741?pwd=TDdyNkl0NyttYTB4NjNGZXRMSzl1UT09
Meeting ID: 893 5422 9741
Passcode: 990809

Petak, 22. travnja u 12 sati
Nataša Govedić: Lessingov kritički alat: repertoarne politike naših kazališta i otvorena pisma

Izlaganje će u suradnji sa studentima dramaturgije Akademije dramske umjetnosti postaviti niz pitanja o kvaliteti osmišljavanja repertoara unutar takozvanih repertoarnih institucija (gradskih i državnih) s naglaskom na Lessingovu stavu o kazalištu kao središnjoj kući intelektualne javnosti. Unatoč tome što se mjesta ravnatelja formalno dobivaju na osnovi natječaja koji predlažu i određene repertoarne politike, njihova realizacija upućuje na veliku arbitrarnost i sustavnu nepromišljenost upravljanja izborom naslova iz samih institucija.
https://us02web.zoom.us/j/89361301584?pwd=OWI3Sm8rQ3JqK1E1Q3kyTjhIckd5dz09
Meeting ID: 893 6130 1584
Passcode: 194491

Ponedjeljak, 25. travnja u 18 sati
Ljubica Anđelković: Izvedbe „tijela otpora“ u hrvatskoj umjetnosti performansa

Predavanjem će se pojam tijela otpora razmotriti na primjerima autodestruktivnog body arta, koji u hrvatsku umjetnost performansa uvodi Ivica Čuljak, dolazeći s umjetničkog i egzistencijalnog ruba. Žanr se poslije etablira putem modusa geste ili čina samoozljeđivanja, kakve su izvodili umjetnici poput Slavena Tolja, Marka Markovića, Marijana Crtalića i drugih. Uz prikaz ovog razvoja otvorit će se i pitanje mogućnosti govora o primijenjenom performansu (usporedivo s teorijom primijenjenog kazališta) kao onom u kojem izvedbe tijela otpora bilježe motivacijski pomak s estetskog na etički plan.
https://us02web.zoom.us/j/89173030350?pwd=K3haQWRTNnhyc0d5aHlTVXh1d2M0UT09
Meeting ID: 891 7303 0350
Passcode: 503310

Petak, 29. travnja u 18.30 sati
Zdenka Đerđ: Redateljske poetike hrvatske lutkarske scene

Repertoar hrvatskih gradskih lutkarskih kazališta uz autore lutkarskih igrokaza kreiraju odnosno sukreiraju i redatelji. Njih dvadesetak stvara i posebne lutkarske redateljske poetike. Nakon kraćeg uvoda o ulozi lutkarskoga kazališta u odrastanju djeteta i posebnostima lutkarske režije, predavanjem je kronološkim redom obuhvaćeno pet različitih redateljskih poetika hrvatske lutkarske scene prepoznatim u predstavama lutkarskih kazališta u Splitu, Zagrebu, Zadru, Osijeku i Rijeci. Posrijedi su lutkarske inscenacije Vlade Habuneka, Luke Paljetka, Zlatka Svibena, Edija Majorana i Tamare Kučinović.
https://us02web.zoom.us/j/84237899148?pwd=a3ludXhEOG5QNGJTV1ZvR09tTzZudz09
Meeting ID: 842 3789 9148
Passcode: 727204