EUROKAZ I QUEER ZAGREB, "POSLJEDNJA NOĆ", 30.11..., KUC TRAVNO
Cvetnićev "Kratki izlet" i Krausova veledrama u novom projektu Branka Brezovca
U petak, 30. studenog, u Kulturnom centru Travno pretpremijerno će biti izvedena predstava 'Posljednja noć' u režiji Branka Brezovca i produkciji Eurokaza i Queer Zagreb
Objavljeno: 30.11.2018. 2:25:56
Izvor: kritikaz.com
Autor: I. T.
"Posljednja noć" / Sanja Dogan

Riječ je o slobodnoj dramatizaciji i adaptaciji proznog djela Ratka CvetnićaKratki izlet“, zasigurno jedne od najboljih proza hrvatske književnosti na temu Domovinskog rata, uz korištenje motiva romana suvremenog irskog književnika Johna BoyneaPrigovor savjesti“ i dramaturških osobitosti iz obimom najveće drame u povijesti književnosti „Posljednji dani čovječanstva“ austrijskog književnika Karla Krausa.

Boynoev roman, smješten na francusku frontu Prvog svjetskog rata, govori o prijevojima pacifističkih ideja; to je analitički roman vrlo precizne vivisekcije ratnog morala i istovremeno promatranje apoteoze patriotizma iako se od patriotizma sistematski zazire. Cvetnić, pak, do iste patriotske dijagnoze dolazi kroz povišenu ironiju i smirujući sarkazam. „Posljednji dani čovječanstva“ tvorevina je pak neobične, titanske strukture o raspadu čovječanske logike od početka Prvog svjetskog rata. Krausov je rad zapravo velika zbirka medijskih citata koji osupnjuju namjernim nedostacima poanti te literarnih i dramaturških mehanizama. Otuda i Eurokazova temeljna ideja dramaturške upotrebe Krausova djela koja apsorbira sve njegove metodološke i energetske potencijale pa se tako u projekt "Posljednja noć" uključuju scenski komentari proznog djela "Kratki izlet", koje krausovski potmulom energijom secira tokove i ishode rata u Hrvatskoj devedesetih, ali i nizove apokaliptičnih citata hrvatske medijske stvarnosti. Cvetnićeva je proza, u našoj javnosti prihvaćena kao najiscrpnije djelo na temu bliske hrvatske društvene povijesti i njezin se spoj s dubokom antiratnom vivisekcijom Karla Krausa nameće kao nešto samorazumljivo, iako ne i kao lako prispodobivo.

Režiju i dramatizaciju potpisuje Branko Brezovec, glazbu Stanko Juzbašić, scenografiju Tihomir Milovac, kostime Katarina Radošević Galić, pokret Jasmina Jurković, video montaže Ivan Marušić Klif, svjetlo Tomislav Maglečić, a ton Branko pl. Puceković.

U predstavi igraju Andrea Baković, Borna Baletić, Mira Bosanac, Suzana Brezovec, Daniela Čolić Prizmić, Domagoj Janković,  Tomislav Jurčec, Marina Kostelac, Sinša Miletić, Angel Naumovski, Zdenka Kovačiček, Matilda Sorić, Antonija Stanišić Šperanda, Damir Šaban, Marija Šegvić, Robert Španić, Pavle Vrkljan, Domagoj Zovak, zbor Domaćigosti.

Sljedeće izvedbe bit će u KUC-u Travno  4.12. u 20 sati te 5.12. u 20  sati (premijera) i 6.12. u 20:30 sati (premijera).

Najnovije:
LUTKARSKO SJEĆANJE NA TAHIRA MUJIČIĆA (1947.-2026.)
Tahirov savršen recept za osvajanje publika
Tahir Mujičić nikad nije išao za vlastitim mitologizacijama u sutra, već mu je najvažnije bilo nasmijati, zabaviti i začuditi sad i ovdje one do kojih mu je najviše stalo – publike. U najzanimljivijem lutkarskom projektu – LEC-u MManipuli – to je postigao preplevši na izuzetno zanimljiv način pučkost i tradiciju sa svježim i provokativnim sadržajem, idejama i konceptom
LGM, "TRANSPORT: TOVOR" I LGL, "TRANSPORT: ODHOD"
Kazališni inovator Tin Grabnar
'Transport' je projekt koji fascinira idejom i njezinom realizacijom, a uz suvremenu izvedbeno tehnologijsku formu, važna mu je i aktualna tema kojom nas upozorava i potiče na empatiju i razmišljanje, ako ne i na aktivnije djelovanje
30. SUSRET LUTKARA I LUTKARSKIH KAZALIŠTA HRVATSKE – SLUK, 2. DO 6. LIPNJA 2025., OSIJEK
Tanka, pretanka jubilarka i krajnje vrijeme za dubinske promjene
Rezimiramo li poetiku 30. susreta lutkara i lutkarskih kazališta Hrvatske, možemo zaključiti da nam je lutkarstvo zastarjelo, umorno i neinventivno, još uvijek duboko uronjeno u tekst. Krajnje je vrijeme da zasučemo rukave i primimo se posla, da se trgnemo i probudimo iz sad već predugog sna
O LUTKARSKOJ DRAMATURGIJI
'Mišek Julijan' u raljama dramaturgije
'Mišek Julijan' Lutkarskog gledališča Ljubljana jedan je od dobrih primjera prakse i putokaz u kojem bismo smjeru trebali ići kad razmišljamo o ozbiljnijim dramaturškim iskoracima u lutkarskom kazalištu