HNK ZAGREB, OD 26. SIJEČNJA
Povratak Wagnerovog „Ukletog Holandeza“ uz bivšeg marinca
Nakon više od trideset godina Wagnerov 'Ukleti Holandez' ponovno će se od 26. siječnja izvoditi na pozornici zagrebačkoga HNK u izvornoj produkciji kazališta Theater an der Wien
Objavljeno: 26.1.2018. 1:01:08
Izvor: kritikaz.com
Autor: I. T.
Bastiaan Everink u naslovnoj ulozi / hnk.hr

Režiju opere „Ukleti Holandez“ potpisuje francuski kazališni umjetnik Olivier Py pod ravnanjem Nikše Bareze.  Scenograf i kostimograf je Pierre-Andre Weitz, oblikovatelj svjetla Bertrand Killy, a zborovođa je Luka Vukšić. Premijera opere održat će se u petak, 26. siječnja.

S Holandezom počinje moj posao pjesnika s kojim sam napustio zanatski rad. Ne znam je li se ikada u životu umjetnika dogodila tako radikalna promjena u tako kratkom vremenu, zapisao je Richard Wagner. Pišući libreto, Wagner je kao ishodišni tekst upotrijebio satiričnu prozu velikoga njemačkoga romantičarskog pisca Heinricha Heinea „Uspomene gospodina Schnabelewopskoga“, koja obrađuje staru mornarsku legendu o ukletu moreplovcu osuđenom na vječno lutanje morima, donoseći propast svima koje susretne. Uz to se, prema vlastitu priznanju, skladatelj koristio i osobnim neugodnim iskustvima s putovanja Sjevernim morem, od Rige do London, u ljeto 1839 godine.

U središtu radnje opere koja se događa u 17. stoljeću na norveškoj obali, Wagnerova je ideja o ženi otkupiteljici, Senti, djevojci koja je spremna svojom nesebičnom ljubavlju izbaviti duh ukleta moreplovca. Iako u operi ima dosta romantičarskih elemenata, Ukleti Holandez najavljuje sve bitne odlike kasnijih Wagnerovih djela poput Rajnina zlata, Walküre, Siegfrieda i Sumraka bogova.

U predstavi nastupaju: Bastiaan Everink (Ukleti Holandez), Melanie Diener (Senta), Luciano Batinić / Siniša Štork (Donald), Michael Robert Hendrick/ Tomislav Mužek (Georg), Mario Filipović / Ladislav Vrgoč (Donaldov kormilar), Sofia Ameli Gojić / Neda Martić (Mary) te Pavel Strasil (Sotona).

Olivier Py je poznati francuski pisac, glumac i redatelj koji je poslije studija na prestižnome pariškom umjetničkom fakultetu i Akademiji dramske umjetnosti te studija filozofije i teologije debitirao na off-avignonskom festivalu. Od 2007. bio je umjetnički ravnatelj pariškoga nacionalnog kazališta Odéon, a od 2013. umjetnički je ravnatelj kazališnog festivala u Avignonu, usporedno ostvarivši  više od 40 opernih režija diljem Europe.

Bastiaan Everink, koji tumači naslovnu ulogu, bivši je marinac koji je u 23. godini otkrio da je talentirani operni pjevač, napustio je vojsku, počeo se obrazovati, a zatim i nastupati u opernim kućama diljem svijeta.

Najnovije:
LUTKARSKO SJEĆANJE NA TAHIRA MUJIČIĆA (1947.-2026.)
Tahirov savršen recept za osvajanje publika
Tahir Mujičić nikad nije išao za vlastitim mitologizacijama u sutra, već mu je najvažnije bilo nasmijati, zabaviti i začuditi sad i ovdje one do kojih mu je najviše stalo – publike. U najzanimljivijem lutkarskom projektu – LEC-u MManipuli – to je postigao preplevši na izuzetno zanimljiv način pučkost i tradiciju sa svježim i provokativnim sadržajem, idejama i konceptom
LGM, "TRANSPORT: TOVOR" I LGL, "TRANSPORT: ODHOD"
Kazališni inovator Tin Grabnar
'Transport' je projekt koji fascinira idejom i njezinom realizacijom, a uz suvremenu izvedbeno tehnologijsku formu, važna mu je i aktualna tema kojom nas upozorava i potiče na empatiju i razmišljanje, ako ne i na aktivnije djelovanje
30. SUSRET LUTKARA I LUTKARSKIH KAZALIŠTA HRVATSKE – SLUK, 2. DO 6. LIPNJA 2025., OSIJEK
Tanka, pretanka jubilarka i krajnje vrijeme za dubinske promjene
Rezimiramo li poetiku 30. susreta lutkara i lutkarskih kazališta Hrvatske, možemo zaključiti da nam je lutkarstvo zastarjelo, umorno i neinventivno, još uvijek duboko uronjeno u tekst. Krajnje je vrijeme da zasučemo rukave i primimo se posla, da se trgnemo i probudimo iz sad već predugog sna
O LUTKARSKOJ DRAMATURGIJI
'Mišek Julijan' u raljama dramaturgije
'Mišek Julijan' Lutkarskog gledališča Ljubljana jedan je od dobrih primjera prakse i putokaz u kojem bismo smjeru trebali ići kad razmišljamo o ozbiljnijim dramaturškim iskoracima u lutkarskom kazalištu