HNK ZAGREB: TERO SAARINEN COMPANY, "MORPHED"
Finski plesni dizajn
Povodom 25 godina diplomatskih odnosa između Finske i Hrvatske u zagrebačkom HNK-u je gostovala Tero Saarinen Company s izuzetno zanimljivom plesnom predstavom 'Morphed'
Objavljeno: 20.4.2017. 5:59:11
Izvor: kritikaz.com
Autor: Olga Vujović
"Morphed" / Mikki Kunttu

Ukoliko ne živite na vrhu jako visoke planine ili na nekom udaljenom otoku na sredini oceana, ne možete tvrditi da vas politika ne zanima, da ne želite ništa o tome znati i da su svi političari... Jer, politika se na neki način bavi vama i to ne mora nužno uvijek biti loše. Primjerice Veleposlanstvo Republike Finske u Zagrebu omogućilo nam je slušanje dobre glazbe zahvaljujući akciji nazvanoj „Fall for Sibelius“ vezanoj uz 150. obljetnicu skladateljeva rođenja (listopad-prosinac 2015.) ili pojavu  finskog stakla u sklopu izložbe "Nordijskog dizajna“ u Muzeju Mimara (2014.) na kojoj je bila i čuvena valovita vaza „Savoy“ Alvara Aalta.

Najnoviji diplomatsko-umjetnički poduhvat bila je proslava 25 godina diplomatskih odnosa između Finske i Hrvatske (30.3.2017.) s gostovanjem Tero Saarinen Company i predstavom „Morphed“ (premijera 16.8.2014., Helsinški festival, Finska nacionalna opera) u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Nekada plesač, danas uglavnom koreograf, Tero Saarinen (1964.) utemeljio je TSC (1996.) kroz koju, putem plesa, promovira humani svjetonazor.

Za „Morphed“ sam Saarinen je napisao: „Pokret je trajni izvor inspiracije za mene. Cilj mi je stvoriti živ, slojevit, snažan, izražajan pokret koji nastaje iz prvobitnih izvora. Ovim djelom sam se želio poigrati sa suprostavljenim silama i trenjima. Okupio sam ljude različitih dobnih skupina i različitih plesnih iskustava kako bih obradio teme poput promjene i senzualnosti.“

Za glazbenu podlogu Saarinen je odabrao tri djela suvremenog finskog skladatelja Esa-Pekka Salonena (1958. - Koncertna etida za solo rog, 2000.; Strana tijela, 2001.; Violinski koncert, 2009. ) i vrlo vješto uskladio pokrete sedmorice plesača s glazbom. Njihov početni energični hod sa stalnim odjevanjem i skidanjem kapuljača (Teemu Muurimaeki) prerasta u plesne pokrete i „komunikaciju“ s užadi koja ih okružuje (scenograf, oblikovatelj svjetla Mikki Kunttu), da bi se pretvorio u "poigravanje ravnotežom i nedostatkom ravnoteže“. U jednom intervjuu Saarinen je opisao ideju predstave "Morphed" kao pronalaženje mjesta pojedinca u zajednici i koliko se on mora žrtvovati.

Svakako možemo reći da je nastup finskih plesača bio doista krasan način obilježavanja ne samo uzajamnih diplomatskih odnosa, već i stoljeća neovisnosti Republike Finske. Za takve sam političke poteze uvijek raspoložena!

Najnovije:
LUTKARSKO SJEĆANJE NA TAHIRA MUJIČIĆA (1947.-2026.)
Tahirov savršen recept za osvajanje publika
Tahir Mujičić nikad nije išao za vlastitim mitologizacijama u sutra, već mu je najvažnije bilo nasmijati, zabaviti i začuditi sad i ovdje one do kojih mu je najviše stalo – publike. U najzanimljivijem lutkarskom projektu – LEC-u MManipuli – to je postigao preplevši na izuzetno zanimljiv način pučkost i tradiciju sa svježim i provokativnim sadržajem, idejama i konceptom
LGM, "TRANSPORT: TOVOR" I LGL, "TRANSPORT: ODHOD"
Kazališni inovator Tin Grabnar
'Transport' je projekt koji fascinira idejom i njezinom realizacijom, a uz suvremenu izvedbeno tehnologijsku formu, važna mu je i aktualna tema kojom nas upozorava i potiče na empatiju i razmišljanje, ako ne i na aktivnije djelovanje
30. SUSRET LUTKARA I LUTKARSKIH KAZALIŠTA HRVATSKE – SLUK, 2. DO 6. LIPNJA 2025., OSIJEK
Tanka, pretanka jubilarka i krajnje vrijeme za dubinske promjene
Rezimiramo li poetiku 30. susreta lutkara i lutkarskih kazališta Hrvatske, možemo zaključiti da nam je lutkarstvo zastarjelo, umorno i neinventivno, još uvijek duboko uronjeno u tekst. Krajnje je vrijeme da zasučemo rukave i primimo se posla, da se trgnemo i probudimo iz sad već predugog sna
O LUTKARSKOJ DRAMATURGIJI
'Mišek Julijan' u raljama dramaturgije
'Mišek Julijan' Lutkarskog gledališča Ljubljana jedan je od dobrih primjera prakse i putokaz u kojem bismo smjeru trebali ići kad razmišljamo o ozbiljnijim dramaturškim iskoracima u lutkarskom kazalištu