Izvorni libreto o gusarima, prijateljima i suparnicima, Conradu i Birbantu, napisao je Jules-Henri Venroy de Saint-Georges, a prvi koreograf bio je Joseph Mazilier 1855. u Parizu.

Orijentalna tržnica robova, egzotični otok, raskošna pašina palača – sve to pruža brojne mogućnosti šarenila i vreve, kako za  scenografiju (Juan Guillermo Nova) tako i u kostimima (Luca Dall Alpi). Zato  nije neobično da je ovaj balet, zahvaljujući ugodnoj glazbi i dopadljivoj priči, postao vrlo omiljen. Koreograf mariborske predstave je ugledni latvijski plesač i koreograf Aivars Leimanis (1958.), čija je zahtjevnost, posebice plesačima, publici priredila istinsko uživanje.

Priča je jednostavna: gusar Conrad (Anton Bogov) na bazaru se zaljubljuje u lijepu Medoru (Asami Nakashima) namijenjenu pašinom haremu. On je oslobađa i zajedno bježe na otok, gdje se skrivaju zajedno s posadom. Međutim, Conrad se sukobljava sa svojim prijateljem Birbantom (Sergio Moga) oko plijena pa ga ovaj uspavljuje i otima Medoru. Conrad opet oslobađa Medoru, odlučuje kazniti izdajicu, ali...

Scenografija prikazuje bazar, otok i palaču dočaravajući putem zgodnih pozadinskih projekcija očekivani duh Orijenta, a tome su prilagođeni i kostimi temeljeni na dimijama (turske hlače, šalvare). Leimanisova koreografija nudi baletanima obilje dopadljivih plesnih  izvedbi, pa je čak i manje uloge publika popratila  oduševljenjem.

Najupečatljiviji je bio Sergio Moga, a nesumnjiv miljenik publike je mladi Filip Jurič plešući ulogu sužnja (zbog alternacija, moguće ga je zateći i u nekim drugim ulogama).  Osim već spomenutih, dodala  bih Tijuanu Križman Hudernik (Gulnare, Birbantova izabranica), Alexandrua Pilca (trgovac robljem) i Yuya Omakija (prodavač ruža). Uz članove baletnog ansambla,u predstavi  plešu i polaznici Konzervatorija za glazbu i balet Maribor, pa im je ovaj balet odličan pokazatelj „od kakvog su materijala“.