RAJNA MILOŠ, RAVNATELJICA FEN-A
Nezaustavljiva kao moćna rijeka...
U razgovoru za Kritikaz, ravnateljica Festivala nezavisnih kazališta FEN, Rajna Miloš, dotakla se samog naziva festivala, ideje, selekcije i koječega još
Objavljeno: 4.11.2016 12:20:52 PM
Izvor: kritikaz.com
Autor: Olga Vujović
Rajna Miloš / Facebook / Festival Opatija

Ove je godine, po peti put u utorak nakon Uskrsa, Opatija postala okupljalište nezavisnih kazališta i kazališnih skupina, kako bi do kraja tjedna svojim kolegama/icama i publici pokazala što i kako rade. Oni najpredaniji stigli su već 29. ožujka i ostali do 3. travnja, jer im je taj boravak omogućio Festival Opatija i ravnateljica, ujedno selektorica predstava, Rajna Miloš.

Nazvavši ovo okupljanje FEN, Festival nezavisnih kazališta (i kazališnih skupina), dala je misliti, zašto ne FENK ili FENKKS ili ...? Upravo sam je o imenu FEN pitala jednog sunčanog poslijepodneva na terasi hotela u čijoj su „Zlatnoj dvorani“ igrale večernje predstave (za odrasle, koji su to vrlo ozbiljno shvatili, pa su ulaznice nerijetko bile kupljene nekoliko dana ranije).

“Riječ fen podsjeća na posebnu vrstu vjetra, ali znači i sušilo za kosu. Htjela sam zvučno ime, koje asocira na uporabnu vrijednost, a može se duhovito likovno interpretirati. Naime, svaki sudioonik FEN-a  dobiva posebno oslikani fen (sušilo, ne vjetar op.a.) , a od ove godine i svaki peti dolazak obilježen je posebno oslikanim (većim) fenom. Ove je godine autor šarmantno oslikanih fenova slikar Zdravko Milić, a prijašnjih su godina to bili učenici ŠPU iz Rijeke, te Ksenija Mogin, Vojo Radoičić i Saška Mutić. Budući je ovo peti FEN, vidjeli smo da je pet kazališta/kazališnih skupina od početka na Festivalu, pa smo ih nagradili ne samo sušilima, nego smo uspostavili „Walk of FEN“, svojevrsno šetalište duž ograde parka s plakatima na kojima su njihova imena: Kazalište „Mala scena“, Lutkarski studio „Kvak“, MUO „Bacači sjenki“, Kazalište „Tvornica lutaka“ i Kazalište „Planet Art“. Osim toga, fen može biti krasan prefiks: fenomen, fenomenalno, fensi (šmensi opet op.a.), fentina...“

Poznata spisateljica kriminalističkih romana Agatha Christie voljela je kao motiv zločina navoditi „Cherchez la femme“ odnosno „Potraži ženu“.  Možda je u nečijim očima okupljanje nezavisne hrvatske scene vrsta „zločina“, no  definitivno moramo potražiti ženu, a to je naša sugovornica Rajna Miloš. Pitanje je, dakako, zašto je u Opatiji počela okupljati baš članove nezavisne scene?

„Svojedobno je Vitomira Lončar u Zagrebu osmislila Burzu kazališta na kojoj su sudjelovali članovi Mreže neovisnih kazališta, pa sam vidjela zgodne male produkcije izvedive u Opatiji. Bile su to predstave koje su adaptabilne, kojima ne treba puno prostora i spremne su otići na razna mjesta.Pomislila sam: oni nemaju kamo, ja nemam kamo! Pa smo zajedno krenuli - radila sam sve, moji prijatelji glumci spremno su dolazili besplatno. U početku su igrali samo u UP  „Juraj Šporer“, onda se pridružio hotel „Imperial“, vila Angiolina, odlazilo se u vrtiće... Ušli smo u proračun grada Opatija i sada smo došli u fazu da svi mogu, ako žele, ostati cijelo vrijeme FEN-a (šest dana opet op.a.). Imaju prilike uzajamno se gledati, razgovarati, uspostavljati suradnju. Namjerno nema žiriranja i nagrada - nagrada je što su tu, što igraju, što se druže! Sigurna sam da moj imenik vrijedi više nego bilo što.“

Budući da su moji susreti s Rajnom Miloš u Zagrebu bili isključivo na predstavama koje smo gledale, logično pitanje je kako bira predstave za  FEN?

„Prvi je uvjet da je neovisno kazalište, privatno, doo ili umjetnička organizacija, registrirano u očevidniku Ministarstva kulture RH. Primam prijave i onda obilazim predstave. Uz vlastiti ukus, nastojim odabrati one produkcije u kojima je vidljiva umjetnička osobnost, jer neovisna kazališta rade samo onda kada imaju nešto za reći. Dakle, nije mi važna tema, nego da se radi o dobrom kazalištu, da kvaliteta ne ide ispod neke razine, čak i kada se ne preklapa s mojim intimnim ukusom. Ne uzimam već viđene predstave, ne želim da se publika dosađuje. Čula sam neki dan mlade djevojke kako se dogovaraju o dolasku na predstavu - nije li divno da netko za izlazak bira kazalište! Želim da  smo jedinstveni, da nam dolaze i prate nas, ali ne zbog nekakvih skandala, nego zato što smo pozitivni. Mi jesmo!“

Ne znam u ovom trenutku koji je točno datum utorka nakon Uskrsa sljedeće godine , ali sam ga već zaokružila u svojem kalendaru.

Najnovije:
VRUĆI INTERVJU: DRAŽEN ŠIVAK
„Na sceni je uspjeh uspostaviti kontakt, a na nezavisnoj sceni – preživjeti“
Nedavno je svoj, nadam se dugi, kazališni život započela predstava 'Dvostruki aksl' što je bio odličan povod da porazgovaramo s njenim autorom i suizvođačem – uvijek kazališno zanimljivim, hrabrim, mudrim i izazovnim Draženom Šivakom
INTERVJU S POVODOM: ANDREA ŠPINDEL, GLUMICA I LUTKARICA U GKL RIJEKA
„U riječkom GKL-u naučila sam se igrati, osjećati i neprestano tražiti u sebi svježinu i kreativnost“
U sklopu riječkog gostovanja na 12. Lutkokaz stiže, odnosno vraća se, odlična osječka glumica i lutkarica Andrea Špindel s kojom smo porazgovarali o predstavi 'Avanture maloga Juju', njenim studentskim danima na osječkoj akademiji i profesionalnim u GKL-u Rijeka te o lutkarstvu jučer, danas i sutra
INTERVJU S POVODOM: PETRA ŠARAC
„Iskoraci u nepoznato, začinjeni vjerom u proces, recept su za bolje, ljepše i igrivije kazalište“
12. Lutkokaz ugostit će bivšu osječku studenticu, danas nagrađivanu glumicu i lutkaricu GKL-a Rijeka Petru Šarac, koja se u svoj rodni grad vraća ili navraća s izuzetno zanimljivim projektom 'Oh la la'. Uoči Lutkokaza porazgovarali smo s Petrom o predstavi, lutkarstvu i kratkom povratku u Osijek
PAVLICA BAJSIĆ BRAZZODURO, INTERVJU
„Čuveni pozdrav vješto je skrio sve ono što je Božena stvorila“
U utorak 15. veljače u Zagrebačkom kazalištu mladih premijerno će biti odigrana predstava 'Halo, halo, ovdje Radio Zagreb' o velikoj zagrebačkoj i hrvatskoj glumici, urednici, prevoditeljici, ravnateljici i spikerici Boženi Begović. O samoj predstavi, Boženi, radiofoniji i njenoj sceničnosti, kao i o Centru mladih Ribnjak porazgovarali smo s osobom koja sve zna o tome i još koječemu, autoricom predstave Pavlicom Bajsić Brazzoduro