USUSRET DIONIZU: KSENIJA BURIĆ
"Pravi je trenutak za pokretanje studija kreativnih terapija"
Ovogodišnji Dioniz između brojnih kreativnih terapeuta ugostit će i Kseniju Burić, koja će zajedno s Anom Katušić održati nekoliko radionica muzikoterapije
Objavljeno: 3.12.2016 3:15:25 PM
Izvor: kritikaz.com
Autor: Igor Tretinjak
Ksenija Burić / Privatni album

Prije samog festivala porazgovarali smo s dr. sc. Ksenijom Burić, predsjednicom Hrvatske udruge Carla Orffa i zamjenicom predsjednice Hrvatske udruge muzikoterapeuta, o kreativnim terapijama općenito te o terapeutskoj moći muzike i radionicama koje su pred nama. 

Ovogodišnji Dioniz posvećen je kreativnim terapijama, što je uvod u pokretanje studija kreativnih terapija na UAOS. Kako gledate na samo pokretanje studija i dolazi li u pravi trenutak?

Jako mi je drago da ćemo imati priliku predstaviti muzikoterapiju kao jednu od smjerova studijskih programa kreativnih terapija  na 9. Dionizu. Neizmjerno sam sretna što se san moje kolegice dr. sc. Ane Katušić i mene ostvario. Mislim da je, što se tiče muzikoterapije, ovo pravi trenutak, jer veliki broj odgajatelja, nastavnika, glazbenih pedagoga, muzičara, rehabilitatora i drugih stručnjaka s nestrpljenjem čeka pokretanje studija. U okviru Hrvatske udruge muzikoterapeuta do sada su bile organizirane izuzetno kvalitetne edukacije, ali studijski program na Sveučilištu u Osijeku zasigurno osigurava još bogatiji i raznovrsniji program kao i njegovo sustavno provođenje.

Oblik kreativne terapije priznat je i cijenjen oblik terapije u svijetu. Kakvo je stanje kod nas?

Prema mojim saznanjima program pod nazivom Expressive Tharapies Programs, kao jedinstven u svijetu, postoji na Lesley University u Bostonu, USA. Studij Ekspresivne terapije koncipiran je tako da se ostvaruje značajna veza između umjetnosti, teorije i praktičnog dijela  u kliničkoj praksi. Studij Kreativnih terapija koji  kreće u Osijeku, mislim da je ovaj čas jedini takve vrste u Europi, ne zaostaje za ovim primjerom izuzetno dobre prakse. Uz likovnu umjetnost, muziku, dramu te pokret i ples stječu se znanja iz područja biomedicinskih znanosti, a osiguran je i praktični dio nastave u za to specijaliziranim ustanovama.

Doktorirali ste na radu vezanom uz djecu s poremećajem socijalne komunikacije. Što glazba, kao najdirektnija umjetnost, pruža (zatvorenijoj djeci) za razliku od riječi?

Kod djece s poremećajem socijalne komunikacije javljaju se određena odstupanja u ophođenju s drugima, odstupanja u vještinama združene pažnje kao i cjelokupno zaostajanje u govorno-jezičnom razvoju. Budući da muzika pruža neverbalan oblik komunikacije, doživljena muzička iskustva između djeteta i terapeuta mogu se izraziti u muzičkoj interakciji. Na taj način, kroz doživljena iskustva, razvija se sposobnost djeteta da prepozna, shvati i dijeli svoje emocije. Emocionalna uključenost služi kao osnova za razvoj motoričkih, socijalnih i kognitivnih vještina.

U svom radu dosta pažnje posvećujete djeci s poremećajem iz autističnog spektra. Na koji način glazba otvara njihove zatvorene, a nerijetko vrlo bogate svjetove?

Kod takve djece muzikoterapija može biti održivi model terapije koji pomaže razvoj socijalnih vještina te interakciju i komunikaciju upotrebom instrumenata i pjevanjem. Tijekom tretmana muzikoterapije nastoje se razviti postojeće vještine, promijeniti specifična ponašanja ili naučiti nove vještine putem glazbenog iskustva. Koristi se živa glazba, stvarana ovdje i sada, kako bi se mogle izvesti varijacije unutar svake skladbe i tako omogućiti djetetu napredak u postizanju njegovih ciljeva. Muzika služi kao sredstvo za postizanje komunikacijskih, kognitivnih, senzomotornih, socijalnih i emocionalnih potreba djeteta.

U sklopu Dioniza održat ćete radionicu Orff Schulwerk, u kojoj kroz improvizaciju spajate pjesmu i ples. Možete li nam predstaviti tu tehniku?

Temelj Orff  Schulwerka je u stvaranju elementarne muzike. Elementarna muzika je prirodna, tjelesna, urođena u svima nama, koju svatko može osjetiti i stvoriti. Improvizacija je polazna točka elementarnog muziciranja. Isto tako važan element je i multisenzorno djelovanje glazbe – instrumenti različitih oblika, izrađeni od raznih materijala. Orff Schulwerk podjednako se uspješno primjenjuje u radu s djecom kao i u radu s odraslima.

Kako susret glazbe i plesa djeluje na djecu, a kako na odrasle?

Naravno, postoje određene razlike. To se prvenstveno odnosi na odabir pjesama s obzirom na tekst. Ples i pokret puno su zastupljeniji u radu s djecom nego s osobama treće životne dobi. Mišljenja sam da je ovakav vid stvaranja glazbe vrlo blizak djetetovom poimanju svijeta. Odrasli ljudi ponekad nerado improviziraju jer imaju osjećaj nelagode i strah od nepoznatog pa je potrebno vrijeme da se opuste i upuste u improvizaciju.  

S kolegicom dr. sc. Anom Katušić održat ćete još nekoliko radionica na Dionizu. Možete li nam ih predstaviti?

U ostalim radionicama djeca će imati priliku sudjelovati u stvaranju muzike ovdje i sada bez obzira jesu li pokretna ili su u bolesničkom krevetu. Djeca će moći sudjelovati u stvaranju melodije, osmišljavanju teksta kao i pratnje u procesu skladanja pjesme. Muzikoterapijske aktivnosti oslanjat će se na spontanu primjenu muzike prilagođenu mogućnostima i potrebama djece. U improviziranju glazbe koristit će se udaraljke, pjevani glas i blok flauta. Cilj je postići što bolje raspoloženje i stvoriti ugodno muzičko ozračje u kojem će djeca sudjelovati bilo kao stvaraoci ili samo slušaoci.

Najnovije:
VRUĆI INTERVJU: DRAŽEN ŠIVAK
„Na sceni je uspjeh uspostaviti kontakt, a na nezavisnoj sceni – preživjeti“
Nedavno je svoj, nadam se dugi, kazališni život započela predstava 'Dvostruki aksl' što je bio odličan povod da porazgovaramo s njenim autorom i suizvođačem – uvijek kazališno zanimljivim, hrabrim, mudrim i izazovnim Draženom Šivakom
INTERVJU S POVODOM: ANDREA ŠPINDEL, GLUMICA I LUTKARICA U GKL RIJEKA
„U riječkom GKL-u naučila sam se igrati, osjećati i neprestano tražiti u sebi svježinu i kreativnost“
U sklopu riječkog gostovanja na 12. Lutkokaz stiže, odnosno vraća se, odlična osječka glumica i lutkarica Andrea Špindel s kojom smo porazgovarali o predstavi 'Avanture maloga Juju', njenim studentskim danima na osječkoj akademiji i profesionalnim u GKL-u Rijeka te o lutkarstvu jučer, danas i sutra
INTERVJU S POVODOM: PETRA ŠARAC
„Iskoraci u nepoznato, začinjeni vjerom u proces, recept su za bolje, ljepše i igrivije kazalište“
12. Lutkokaz ugostit će bivšu osječku studenticu, danas nagrađivanu glumicu i lutkaricu GKL-a Rijeka Petru Šarac, koja se u svoj rodni grad vraća ili navraća s izuzetno zanimljivim projektom 'Oh la la'. Uoči Lutkokaza porazgovarali smo s Petrom o predstavi, lutkarstvu i kratkom povratku u Osijek
PAVLICA BAJSIĆ BRAZZODURO, INTERVJU
„Čuveni pozdrav vješto je skrio sve ono što je Božena stvorila“
U utorak 15. veljače u Zagrebačkom kazalištu mladih premijerno će biti odigrana predstava 'Halo, halo, ovdje Radio Zagreb' o velikoj zagrebačkoj i hrvatskoj glumici, urednici, prevoditeljici, ravnateljici i spikerici Boženi Begović. O samoj predstavi, Boženi, radiofoniji i njenoj sceničnosti, kao i o Centru mladih Ribnjak porazgovarali smo s osobom koja sve zna o tome i još koječemu, autoricom predstave Pavlicom Bajsić Brazzoduro