DANI AUGUSTA ŠENOE: "KAMENI SVATOVI"
Obiteljsko kazalište lutaka
Predstava 'Kameni svatovi' nije samo zanimljiv primjer obiteljskog kazališta lutaka, već i prikaz kako su se djeca zabavljala u vremenu bez tehnoloških naprava
Objavljeno: 1.1.2018. 6:30:18
Izvor: kritikaz.com
Autor: Olga Vujović
"Kameni svatovi" / Promo

Čuvarica ostavštine obitelji Šenoa, Jasmina Reis, predanim je radom uspjela njihovu obiteljsku kuću (Zagreb, ulica Ive Mallina 27.) učiniti dijelom hrvatske kulturne baštine i mjestom na kojem će  susret s nasljeđem biti živ, zahvaljujući stalnim zanimljivim programima.

Nesumnjivo najpoznatiji član obitelji je književnik August Šenoa (1838.-1881.), koji je obnašao razne gradske dužnosti i  ta ga je predanost gradu stajala glave (smrt je posljedica neprekinutog rada na otklanjanju posljedica katastrofalnog potresa 1880.). Iako se ne zna posve precizno odakle je djed Johann Schoeynoha, zna se da otac Alois Schoenoa dolazi u Zagreb 1829. i tu radi kao slastičar.

August Šenoa počinje pisati obiteljsko prezime u današnjem obliku, a iz njegovog braka sa Slavom (rođ. Ištvanić) preživljava troje djece od kojih su sinovi Milan i Branko dio književne i likovne hrvatske  baštine. Milan Šenoa (1879.-1961.) s obitelji i majkom godine 1929. useljava u obiteljsku kuću (arhitekt Ćiril Metod Iveković), gdje živi i njegov sin Zdenko (1918.-2005.), posljednji krvni nasljednik obitelji Šenoa. Upravo zahvaljujući njegovu radu na popisu i čuvanju obiteljske ostavštine mogla je njegova nasljednica, uz vlastiti angažman, za javnost otvoriti „Kuću Šenoa“. 

Ovogodišnji Dani Augusta Šenoe trajali su od datuma njegova  rođenja 14.11. do datuma smrti 13.12., a među raznolikim programima mogla se vidjeti i lutkarska predstava „Kameni svatovi“ u izvedbi Teatrološke grupe iz zagrebačke Klasične gimnazije. Šenoine povjestice, epske pjesme o stvarnom ili izmišljenom događaju, ostale su vrlo popularne i do danas, a nerijetko se stihovi citiraju kao dio svakodnevnih poštapalica(„Ide vrijeme, dođe rok / Eto vraga skok na skok“ iz „Postolara i vraga“).

Posebnost predstave „Kameni svatovi“ nisu samo sjajni mladi izvođači (Tena Blagojević – Mlinarica, Gregor Sirotić-Marušić – Mlinar, Luka Validžić – Sin, Lucija Validžić – Janja, Luka Baričić – Pripovjedač) uz pomoć svojeg profesora hrvatskog jezika Darija Budimira, nego podatak da je ovo malo kućno kazalište lutaka bilo aktivni dio obiteljskog života (Zdenko Šenoa ). Scenografija (za ovu izvedbu) izvedena je na temelju crteža 12-godišnjeg Augusta Šenoe, figurice su onodobne i načinjene iz obojane šperploče (nekada su se takve figurice mogle kupiti jer su dječja kazališta lutaka bila popularna),  a doprinos današnjeg vremena (osim izvedbe) su figure  „kamenih svatova“ koje je od glinamola oblikovala Sonja Katušić.

Priča temeljena na legendi o nastanku skupine kamenja nalik na svatove na obroncima Medvednice govori o mlinaru i njegovoj ženi koji su se predanim radom obogatili, ali se majka usprotivila sinovoj ženidbi sa siromašnom djevojkom Janjom. Kada se to ipak dogodilo, ona ih je proklela riječima: „Ubila me strijela mahom / Ak mi Janja bude snahom / Kleta družbo na toj stijeni / Kamenom se okameni“.

Predstava je naoko jednostavna, no vrlo upečatljiva: uživljenim izgovaranjem stihova, kako pripovjedača tako i pojedinih sudionika, na sceni se pojavljuju likovi iza kojih se nalaze spomenuti Augustovi uvećani crteži. Scena je obasjana s dvije priručne svjetiljke, a izvedbu prati etno glazba (Lidija Bajuk, Dunja Knebl, Nina Kraljić). Predstava „Kameni svatovi“ nije samo zanimljiv primjer obiteljskog kazališta lutaka, već i prikaz kako su se djeca zabavljala u vremenu bez tehnoloških naprava.