U godini u kojoj obilježavamo sto pedeset godina od smrti hrvatskoga dramatičara, pjesnika, kritičara i prevoditelja Dimitrije Demetra, znamo li uistinu čime je sve zadužio kazališnu povijest? Koliko je sjećanje na utemeljitelja hrvatskoga kazališta živo među današnjim generacijama, osobito među onima čije djelovanje nije izravno povezano s izvedbenim umjetnostima? Kako bi izgledalo hrvatsko glumište da nije bilo toga iznimnoga ilirca, koji se književno počeo ostvarivati na grčkome i njemačkom, a svoja ponajbolja djela napisao na hrvatskome jeziku? Što je od Demetrovih zamisli o kazalištu realizirano i što se od toga provodi do danas? Zašto je nagrada Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa kojom se nagrađuju kritički i teatrološki dosezi nazvana upravo po Demetru?
Sve te nepoznanice u novoj epizodi Homo theatralisa razriješit će troje vrsnih teatrologa i poznavatelja Demetrova puta Snježana Banović, Martina Petranović i Boris Senker, govoreći o njegovim programskim i dramskim tekstovima, libretima, organizaciji i upravljanju kazalištem, dostupnoj građi i položaju u kazališnoj historiografiji, te nam približiti lik i djelo toga svestranog i nezaobilaznog kazališnog čovjeka.
Događanje se ostvaruje unutar serije portreta o velikim kazališnim stvarateljima te istaknutim suvremenicima čije je djelovanje vezano uz Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, koju Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa u sezoni 2022/2023. priprema u suradnji s HNK-om.
Projekt Homo theatralis HDKKT organizira i provodi od 2021. obuhvaćajući njime predavanja i radionice širokoga raspona tema iz područja izvedbenih umjetnosti. Projekt rastvara pogled u kazalište, sa žarištem na aktualnostima, promjenama koje zahvaćaju izvedbenu scenu, važnim ostvarenjima, kritičarskim i teatrološkim uvidima i istraživanjima.