ZKM: "CRNA KNJIGA"
22.3.2016. 1:54:34h
„Bili smo mladi i nedužni, sad smo stari i dužni“
U „Crnoj knjizi“, inspiriranoj istoimenom knjigom dužničkih priča Udruge Franak, Borut Šeparović daje naslutiti dio krivice i na samim dužnicima, svjesnim ili nesvjesnim suradnicima banaka u stvaranju vlastitog životnog pakla
Izvor: kritikaz.com
Autor: Olga Vujović
Crna knjiga / zekaem.hr

Pojavom Boruta Šeparovića (1967.) i Montažstroja godine 1989., promijenio se u našoj sredini pogled na kazalište i njegovu funkciju, jer su odjednom sudionici s obje strane kazališne rampe shvatili da bi se predstavama (možda) moglo nešto promijeniti.

Posljednjih se godina Šeparović bavio problemima marginalnih skupina, poput beskućnika, nezaposlenih ili penzionera, otkrivajući njihove strahove i nade. Radilo se o naoko „nevidljivim“ skupinama za koje oni koji im ne pripadaju nisu niti marili... u tim svojim predstavama Šeparović je angažirao konkretne „članove“ odabrane grupe, smatrajući da će, uz odgovarajući umjetnički trening, bolje dočarati svoje sudbine od profesionalnih glumaca. Uostalom, gledatelji će biti svjesniji problema prateći istinite priče!

U najnovijem autorskom projektu, Montažstroj  se povezao sa Zagrebačkim kazalištem mladih pa je u dvorani „Istra“  izvedena predstava „Crna knjiga“ (premijera 11.3. 2016.) inspirirana  istoimenom knjigom dužničkih priča Udruge „Franak“. Kao što je dobro poznato, radi se o ljudima koji su podigli kredite u švicarskim francima, a zbog bankarskih promjena ne vide kraja svojim otplatama i doživljavaju se kao pripadnici „dužničkog ropstva“.

Poput  posvete u pravoj „Crnoj knjizi“- „nama i njima“, tako je i predstava  podijeljena na prvi dio u kojem glumci, očito i sami dužnici, ispovjednim tonom govore o svojim kreditima i na  drugi dio, o bankarskom kreditnom sustavu. Izbor između vječnog podstanarstva i „povoljnih“ stambenih kredita, nedovoljno objašnjena dužnička prava i dužnosti, promjena tečaja i slične komponente prilikom dizanja kredita u „švicarcima“, dovela je mnoge ljude u zastrašujuću situaciju.

Tvrdnje poput: sami su si krivi, znali su što rade – nisu baš uvijek posve točne. Ako su i znali što rade, možda nisu bili svjesni kamo će ih to odvesti. Napomena o mogućim promjenama kamata izricana je s manje žara od predstavljanja prednosti podizanja kredita. Reklame o kreditima („Gospodin s tregerimaPjer Meničanin) i niske rate - odoli ako si odrastao, zaposlen  i željan samostalnog života. Dakako, ima tu i posudbi radi boljeg standarda, kupnje automobila i slično, ali nije li ljudski stremiti ugodi??? 

Duhovita je primjedba izrečena u predstavi da je pola hrvatskog glumišta bilo zaposleno u bankama – naime, snimali su reklame. Upravo ih je dug   „natjerao“ na kompromisne poslove. Nije sramotno snimati reklame, ali nije baš visoka umjetnička razina. No, kao što je davno zapisano: „Tko je bez grijeha, neka se prvi baci kamenom“.

Opisi vlastitih situacija koje izgovaraju glumci su poput:“Ja sam zamor materijala“,“Ja sam slobodna volja“,“Ja sam naknadna pamet“, „Ja sam Nitko i Ništa“, „Ja sam ovisnik o kreditima“ ili „Ja sam nacija zaduženih“ pokazuju  istovremeno osvještenost  i bespomoćnost.  Ali, ima rješenja - povučemo li svi odjednom svoj novac iz banke, srušit ćemo sustav! Ili još bolje! Antički deus ex machina pritisne tipku za brisanje. Ah, pusti snovi...

Zanimljivo je da u  „Crnoj knjizi“, za razliku od prijašnjih sućutnih predstava, Šeparović daje naslutiti dio krivice i na samim dužnicima, svjesnim ili nesvjesnim suradnicima banaka u stvaranju vlastitog životnog pakla. U ovom projektu Borut Šeparović je autor teksta, redatelj, dramaturg (uz Natašu Mihoci), scenograf i autor songova (uz Konrada Mulvaja i Antu Perkovića).

Glumci su sjajni i zaista ne želim izdvojiti nikoga pa ću ih nabrojiti abecednim redom, kako su zapisani u programu: Hrvojka Begović, Katarina Bistrović Darvaš, Danijel Ljuboja (vrlo potresna ispovijed), Pjer Meničanin, Krešimir Mikić, Rakan Rushaidat (u žaru nastupa pokliznuo se i raskrvario, vrlo doslovna iako nenamjerna  predanost glumi i problemu), Lucija Šerbedžija (duhovita priča o financijskoj nepismenosti), Vedran Živolić, te „neglumci“  Konrad Mulvaj i Ante Perković.

Odjeveni u siva „banksterska“ odijela (Doris Kristić), uvlače se u raznobojne cijevi (banke), kotrljaju i drobe jabuke (kredite) koje svojom smjesom čine pod skliskim (vidi pod Rakan), napuhuju i buše balone (financijski ružičasti baloni) , poigravaju se mjehurima od sapunica. Iako su stvari o kojima govori predstava „Crna knjiga“ uglavnom poznate, zanimljivo ih je bilo ovako precizno nabrojiti i meni se dva i pol sata izvedbe nije učinilo predugim. Dug će trajati puno duže! 

ImpressumUvjeti korištenjaSuradnja sa portalomOglašavanje/Predstavljanje ponude
AUTORSKA PRAVA!

Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te s bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora navedenog uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali s izvorom Kritikaz.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem, odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se s uvjetima korištenja portala.

PRAVNA NAPOMENA!

Portal kritikaz.com koristite na vlastitu odgovornost.

© Domagoj Skledar & Igor Tretinjak, 2015 ~ 2017, All rights reserved